Tjuniranje automobila: gume i felne
Pojačane performanse tjuniranog automobila, razume se, zahtevaju i odabir specijalnih guma i felni. Mnogi zaljubljenici u sportski izgled automobila reći će vam da su niskoprofilne gume prava stvar za brzu vožnju. I donekle će biti u pravu, tačnije, biće u pravu sve do prve krivine. Iza pravilnog odabira guma i felni ipak stoje malo složenija matematika i izbalansiran odnos između nekoliko faktora koji utiču na performanse. U nastavku teksta, zadržaćemo se na onim koje smo izdvojili kao najbitnije.
Šta utiče na performanse guma kod tjuniranog automobila?
Prisustvo, dezen i dubina šare
Najbolji kontakt s podlogom, a samim tim i najveću brzinu, ostvaruju gume koje istu dodiruju celom površinom, što znači da nemaju urezanu nikakvu šaru. Nedostatak ovakvih guma su slabija kontrola na mokrim i vlažnim putevima i povećana opasnost od proklizavanja.
Širina gazećeg sloja
Što je gazeća površina veća, veći je i kontakt s podlogom, što mnoge navodi na zaključak da šire gume čine vožnju bržom, lakšom i bezbednijom. Istina je, međutim, da veća širina gazećeg sloja proizvodi veće trenje sa podlogom i samim tim usporava automobil. Iz tog razloga, adekvatan odabir širine gazećeg sloja predstavlja jedan izvanredan kompromis između najveće maksimalne brzine i najboljeg “držanja” u krivinama.
Visina bočnog zida ili profil gume
Odabir visine bočnog zida gume najviše će zavisiti od namene. Pomenute niskoprofilne gume imaće najbolji učinak ako se koriste za vožnju po pravcu i kružne trke. Međutim, ukoliko ih forsiramo van granica njihovih mogućnosti, može se desiti da u krivini izgubimo kontrolu. Za reli vožnju i zahtevnije terene koristiće se gume u višem odabranom profilu.
Sastav ili mišung (mešavina) gume
U zavisnosti od namene, mešavina od koje je guma napravljena će biti mekana, srednje tvrda ili ekstremno tvrda. Mekše gume najbolje naležu na podlogu i obezbeđuju najveće trenje, ali se najviše troše. S druge strane, tvrde gume naležu nešto lošije, ali traju mnogo duže.
Koji se tipovi guma koriste za tjuniranje automobila?
Kao što ste i sami zaključili, izbor gume prvenstveno zavisi od njene upotrebe.
Slik gume
Slik (engl. Slick) gume koriste se isključivo za trke. Sam naziv govori nam da se radi o gumi čija je površina potpuno glatka. Postoje i varijante za vlažno tj. kišno vreme (Wet), s tim da su u tom slučaju površine naleganja narezane u određenoj šari. Proizvode se u različitim dimenzijama, tvrdoćama, kvalitetu i trajnosti, a najčešće ćete ih sretati u Formuli 1.
Štampani slik
Popularni naziv “štampani slik” je guma koja ima isti sastav kao pomenuti slik, s tim da poseduje i šaru čija je funkcija da što efikasnije odvodi vodu. Ukoliko nema DOT oznaku, radi se o varijanti koja se koristi isključivo za trke (Racing), konkretno za reli.
Varijata koja poseduje DOT oznaku može se koristiti u svakodnevnoj vožnji. Za razliku od slik gume koja obično traje jednu trku, ili jedan trkački vikend, štampani slikovi pod zaštitom DOT standarda mogu da traju od 5-10.000 km, ali opet, daleko manje nego komercijalne gume ultra-visokih performansi.
Komercijalne gume ultra-visokih performansi
Kada vršimo odabir komercijalnih guma za naš tjunirani auto, normalno da ćemo težiti onim najkvalitetnijim, čiji sastav izvanredno prijanja i proizvodi ogromno trenje. Ovakve gume se često sreću u N (fabričkoj) klasi takmičenja u kojoj učestvuju isključivo serijski automobili, gde su modifikacije eventualno dozvoljene po pitanju spuštanja automobila i pojačavanja kočnica i amortizera.
Koje su prednosti i mane punjenja guma azotom?
Da li postoje letnje i zimske varijante trkačkih guma?
Osim u nekim specifičnim reli varijantama, trke se uglavnom organizuju u suvim letnjim periodima, kada su jedino moguće padavine u vidu kiše. Za malobrojne zimske trke koriste se specijalne gume, takozvani kramponi, koji mogu imati ušrafljene klinove. Uloga klinova je da ostvaruju kontakt s podlogom (snegom i ledom) umesto gume.
Da li prvo birati gume ili felne?
Felne, odnosno nosači guma, takođe predstavljaju veoma bitan element u izradi trkačkog automobila. Ukoliko su dimenzije felne limitirane takmičenjem, prvo ćemo izabrati felnu, a onda gumu koja se uklapa u zadate dimenzije. Ukoliko to nije slučaj, možemo se odlučiti najpre za gumu koja će za nas biti najbrža po pravcu i u krivinama, a zatim prema unapred definisanim tabelama proizvođača, odabrati i felnu odgovarajućih dimenzija, pri čemu moramo voditi računa da su bilo kakva odstupanja krajnje nepoželjna opcija, budući da utiču na stabilnost i ukupne performanse.
Za sve ljubitelje tjuniranja spremamo još zanimljivih tema, zato vežite pojas i pratite nas!